- Kod sadnje maslina tlo rigolati na 80m dubine uz meljorativnu gnojidbu ili iskopati rupe širine 1,5×1,5m i oko 70cm dubine. Najbolje je to uraditi pogodnim strojem. Po jami se stavi 20-30 kg zrelog stajskog gnoja i oko 2kg NPK u kojem prevladava fosforna komponenta te se dobro pomiješa sa zemljom.
- Razmak sadnje ovisi o bonitetu tla i o znanju rezidbe. Preporučeni razmaci mogu biti 5×5, 6×5, 6×6, 7x6m . Gušća sadnja daje veći prinos po jedinici površine ali traži i veće znanje o rezanju i obrnuto.
- Vrijeme sadnje vršiti u rujnu, listopadu ili ožujku. U istri je bolje primjeniti proljetnu sadnju. Sadnju posaditi max. 10 cm dublje nego što je bila posađena u posudi.
- Prve dvije godine sadnicu ne režemo na rod, samo vršimo korekciju krošnje, odnosno oblikujemo krošnjicu. Maslinu je najbolje ne rezati na rod do prvog roda.
- Najbolje je osnovnu gnojidbu obavljati početkom zime ili u zimi kada u biljci prestaje kolanje sokova stajnakom ili nekim od kompleksnih gnojiva u kojima prevladava fosforna komponenta i to od 30-50dkg po stablu. Kako biljka napreduje tako postepeno povećavati količinu gnojiva. Ako se u Istri primjeni jesenja gnojidba, može lako doći do izmrzavanja masline. U proljeće prve dvije godine pognojimo sa 30 dkg KAN-a (gnojivo na bazi kalija), a treće povećamo na 50 dkg. U jesen ne gnojimo dušičnim gnojivima.
- Maslina može izdržati i temperature do -15C, ali mora postepeno ući u hladno razdoblje. Ako se stabla masline nalaze u dobroj kondiciji, ako se nije pretjeralo s dušičnim gnojivima onda su i daleko veće šanse za izdržavanje većih studeni. Maslina bez većih teškoća izdržava temperature do -9C, što ovisi o dužini trajanja studeni.
- Prve godine po sadnji zalijevati prema potreba svakih 10-ak dana, a druge povremeno. Idućih godina nije nužno zalijevanje.